Pitanje koje sve zanima! Koliko će još trajati Luka Modrić?

Biotrening HUB kategorije:

Otac Dragan bio je preteča onog što danas nazivamo vrhunskom kondicijskom pripremom sportaša te nositelj katedre Teorije treninga na zagrebačkog KIF-u. – Puno mi je otac pričao kako je radio s Draženom Petrovićem, neke stvari su primjenjive i danas i ja ih koristim – kaže Luka. Također, odlične savjete daje i mama Mirjana koja je psiholog.

Luka Milanović (41) glavni je čovjek za kondicijsku pripremu hrvatske nogometne reprezentacije, a o učinku njegova tima puno toga ovisi. Ti ljudi su uvijek negdje u drugom planu. Znanstveni pristup u vrhunskom sportu nije nikakva novost. Baš time se, sa svojim suradnicima, bavi Milanović, izvanredni profesor na zagrebačkom Kineziološkom fakultetu.

Čime je najbliži suradnik Zlatka Dalića zaokupljen tri mjeseca uoči početka Europskog prvenstva? Naravno, ako će Eura uopće biti…

– Cijeli stožer podijelio je poslove praćenja igrača. Analiziramo njihovo zdravstveno stanje, formu, izvedbu, broj odigranih minuta… U petom mjesecu stanje će sigurno biti drukčije. Tako smo prije Svjetskog prvenstva u Rusiji imali igrače koji su odigrali više od 50 utakmica u sezoni, a neki 20 ili osam. Sada je to na razini čiste analitike. Kada dođe vrijeme priprema, bit ćemo pametniji što raditi individualno, a što s cijelom momčadi… – počeo je Milanović.

U kakvom će, dakle, stanju na okupljanje za Euro doći okosnica naše reprezentacije?

– Većina igrača bit će u sličnom stanju kao i prije SP-a u Rusiji. To je odlično. Neki igrači će čak biti u boljem stanju. Odradit ćemo i slične pripreme. To je jedini mogući način. Neće biti vremena, pa ćemo ih ujednačiti u formi i izgladiti formu koliko možemo. Ne smijemo rušiti formu, baš kao uoči Rusije, moramo uhvatiti ritam – naglašava Milanović.

Važno je da igrač nije iscijeđen od jakog ritma u klubu, a opet da je u dobrom stanju, to će biti cilj Milanovićeve ekipe i ovaj put.

– Igrač mora biti u optimalnoj formi, a moramo izbjeći opasnost da bude iscijeđen uoči turnira. Najveći faktor umaranja je broj tjedana u sezoni s po dvije utakmice. Jedna utakmica tjedno idealno je opterećenje.

Dvije utakmice tjedno također mogu biti idealno opterećenje, ali ne i ako je to u kontinuitetu… Dvadeset i više tjedana s po dvije utakmice, to je već cijeđenje. S obzirom na trenutačne pokazatelje, igrači će biti u dobrom stanju. Jer, veliki klubovi znaju koliko je važno izbalansirati trošenje igrača zbog dugih sezona.

Kako je zamišljen taj protokol u mjesec dana pripreme uoči velikog turnira?

– Jedan trening je grupni intenzivni, a u drugom dijelu dana svaki igrač radi ono što je navikao. Pod mojom kontrolom, ali i onom fizioterapeuta i liječnika. Naravno, sve je u svrhu izvedbe. Svi top-igrači imaju vrhunske navike, svi oni paze na tijelo, prehranu, odmor i dodatni trening.

Koliko moderna nogometna znanost vodi računa o mentalnom pristupu pripreme igrača i koliko je mentalno u zaostatku za fizičkim?

– Sportska psihologija otišla je daleko. Mi nemamo psihologa u reprezentaciji, a ustvari smo svi pomalo psiholozi. Imamo sreću da je izbornik vrhunski u vođenju ljudi.

Svatko na svoj način, tim mentalnim ili psihološkim vještinama, kompenzira nedostatak pravog psihologa. Naravno, šef je glavni, vođa, psiholog i upravljač. On zna motivirati momčad i dati joj samopouzdanje.

Kako se momčad, oko velikih utakmica, štiti od ekstremnih emotivnih, odnosno mentalnih stanja, od euforije do depresije?

Euforija i depresija najveći su neprijatelji izvedbe u vrhunskome sportu. Jedno i drugo remeti izvedbu. Svi naši igrači znaju da moraju ostati fokusirani na ono što mogu promijeniti. Isto tako, ne smiju se baviti onim na što ne mogu utjecati. U oporavku je ključno da sljedeći dan uđeš u ono što te čeka, da ne razmišljaš o onome što je prošlo. Tako smo osmislili i igre na treningu u kojima moraš biti ovdje i sada.

Kao kada čovjek nakon napornog radnog dana igra pasijans ili neku drugu kartašku igru na računalu?

– Pasijans je odličan primjer. Puno bolje nego da uzme mobitel i otvori internet na kojem ga zaokupi oluja informacija.

Imaju li druge reprezentacije psihologe?

– Neke imaju, neke ne. Neke imaju puno, a neke malo analitičara. U našem stožeru ne želimo prevelik broj ljudi, već dovoljan broj da se obavi vrhunski posao. Želimo vrhunsko obiteljsko ozračje na svim razinama, od stožera do igrača. Rusija je pokazala da to dobro funkcionira. Važno je biti što učinkovitiji. Opis posla je jasan, baš kao i smjerovi komunikacije.

Kako je raditi sa Zlatkom Dalićem?

– Suradnja je fenomenalna. Dalić točno zna što želi od svakog suradnika. To mi olakšava posao. On dodijeli moj segment i razinu odgovornosti, a ja moram odabrati način izvedbe. Također, imam maksimalnu slobodu odlučivanja. To je idealna kombinacija. Zbog toga je suradnja s njim lagana. Ključno je znati tko je za što odgovoran.

Zvuči kao idealan društveni ustroj. Svi govore i rade samo ono u čemu su kompetentni.

– I snose odgovornost. Nikome ne pada na pamet komentirati nešto što nije njegova domena. Izbornik je oblikovao stožer po svojim kriterijima, stručnim i ljudskim.

A kako je raditi sa sportašima top-razine?

– S vrhunskima je najlakše raditi. Zato što su najozbiljniji i najbolje poznaju svoje tijelo i potrebe. Kada im pokažeš znanje i respekt, to i dobiješ od njih. Poštuješ njihove navike i nametneš im se autoritetom znanja.

Postoji li potreba balansiranja između igrača različitih karakternih osobina, primjerice Mandžukića u odnosu na Luku Modrića?

– Različiti su pristupi. Važno je znati koliko daleko mogu i trebam ići. S nekima ne treba ići dalje od glavnog dijela treninga koji će oni odraditi 100 posto svaku sekundu. Takve u pravilu ne treba maltretirati dodatnim treningom jer to možda nije njegova navika. Nekom mlađem možda je dobro nametnuti neke stvari za koje mislim da su dobre za njegovo stanje i razvoj.

Kakvu vrstu treninga najviše vole naši dečki u reprezentaciji?

– Trening snage jednog igrača, potpuno je različit od istog treninga nekog drugog igrača. Svaki od njih ima svoje navike. Netko stalno odrađuje dodatno trčanje, a netko to ne napravi nikada. Riječ je o različitim programima jer su njihova tijela i potrebe drukčiji. Kao i navike i sposobnosti. Netko tijekom utakmice istrči puno sprinteva, a netko malo, a obojica obave posao. Netko stalno odrađuje dodatno trčanje, a netko to ne napravi nikada. Riječ je o različitim programima jer su njihova tijela i potrebe drukčiji. Kao i navike i sposobnosti. Netko tijekom utakmice istrči puno sprinteva, a netko malo, a obojica obave posao.

Posebno nas zanima stanje Luke Modrića, našeg najboljeg i najvažnijeg igrača. Koliko on još može trajati na vrhunskoj razini?

– On je odličan primjer vrhunskog sportaša koji jako brine o sebi. Već godinama ima osobnog trenera i godinama dodatno trenira i zbog toga toliko i traje na toj razini. Luka jako pazi i na sve ostale segmente svog života i zato će sigurno još neko vrijeme trajati. Teško je kazati hoće li to biti dvije-tri ili pet godina. Ne treba posebno naglašavati njegove karakterne osobine.

Koliko je tu važan genetski kod?

– Važan je. Može pomoći da dulje živimo i da budemo zdravi. Ali genetiku moramo gledati samo kao nacrt. To je kao kada arhitekt napravi projekt, a netko drugi mora izgraditi zgradu. Bez svakodnevnog napornog rada nema ničega, no važne su i životne navike. Kod vrhunskih sportaša pokazalo se da je obitelj jako važna.

Luka Milanović | Autor : Ivo Cagalj/PIXSELL

Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL

Da su u braku?

– Da, ako su vjenčani i imaju djecu. I naravno ako paze na odmor, prehranu i dodatni rad. Svi koji su dugo trajali, zadovoljavali su spomenute uvjete.

Što nam se to opet mora poklopiti da bismo ostvarili veliki rezultat?

– Na prva tri mjesta je, naravno, kvaliteta igrača. Potom stvaranje okruženja da svaki igrač, ali i tim od pedesetak ljudi, pokaže najbolje. Također, igrači moraju maksimalno vjerovati u naš program, što im donosi samopouzdanje zbog čega dobro izgledaju kao momčad.

Je li tu važan autoritet znanja ili možda emotivna inteligencija nužna za vođenje.

– Važno je oboje. Svaki segment u određenom trenutku. Znati procijeniti kojim se alatom poslužiti, to čini razliku između šampiona i onih kojima nedostaje taj jedan mali korak.

Dva osnovna stupa za uspjeh su talent i karakter?

– Je li možda karakter dio talenta? Je li prihvaćanje kritike također talent ili je to možda tolerancija na neugodnu situaciju? Nije talent samo lepršavost s loptom. Dio talenta je i biti spreman na naporan rad. Jer, što mi vrijedi ako nisam spreman na žrtvu. Talent je širok pojam. Tu je važan još jedan detalj, a to je sposobnost biti fokusiran raditi nešto dva-tri sata ili cijeli dan. Najbolji igrači su najbolji u fokusu i najbolji u odgovornosti. Naravno i u vještini, ali ne moraju biti najbrži, najizdržljiviji ili najjači. Jer da je to tako, onda bi bilo lako.

Kako se velike zvijezde pripremaju na popularnost, zanimanje javnosti, navijače i sav stres koji donosi njihov život?

– Vrhunski klubovi imaju službe koje se bave takvim stvarima. Oni diskretno odrađuju tu edukaciju. Psihičko stanje povezano s društvenim životom je zanimljivo područje. U SAD-u postoji grana medicine koja se bavi upravo tim stvarima. Životni stil uzrokuje probleme, ali ih i liječi. Dio te medicine je i društveni život. Dokazano je da je društveni život važan za dugovječnost.

Što se u načinu rada s vrhunskim nogometašima promijenilo u zadnjih desetak godina?

– Taj rad postao je još više individualiziran. U nogometu je važna samo jedna sposobnost, a to je moć ponavljanja. Važno je imati jedno moćno ponavljanje, biti eksplozivan i pravovremen. A razlika je koji igrač to može ponoviti kada je umoran, umorniji, u jednoj ili dvije utakmice u tjednu, u finalu Lige prvaka, na Europskom i Svjetskom prvenstvu, odlučujućem trenutku… Teško je doći do toga. Važna je brzina, agilnost, jakost, snaga i izdržljivost. To su osnovni preduvjeti za tu moć ponavljanja o kojoj govorimo.

Prototip igrača budućnosti možda je Marcelo Brozović?

– U nekim karakteristikama svakako jest. On je energetsko čudovište. Od svakog igrača u našoj reprezentaciji možete uzeti nešto što bi bilo model budućnosti.

Hoće li nogometaši u budućnosti trenirati više ili pametnije?

– Pametnije. Ne, nužno više. Možda čak i manje jer će biti još više utakmica. Mladi igrači će trenirati više i pametnije, a vrhunski igrači manje i pametnije.

Koliko su naši mladi igrači svjesni da je stvaranje igrača znanost?

– Svjesni su, no mogli bi biti svjesniji. Ali naši sportaši znaju koliko je važno naporno i puno raditi i oni to vole. Zato smo i toliko uspješni u sportu. Uz naravno, genetiku, motivaciju, ambicije… Uzmimo kao primjer kadetski uzrast u bilo kojem klubu. Oni treniraju sedam sati tjedno, to nije dovoljno. U tim godinama tenisači i gimnastičari treniraju po pet sati dnevno. Ako pitate nogometaša, svaki će vam kazati da je vještina važnija u nogometu nego u nekom drugom sportu. Pa kako ćeš razviti tu vještinu ako treniraš spomenutih sedam sati tjedno. Najbolji igrači puno su sati dodatno trenirali. Ulica je vrhunska stvar. Jer klinci na ulici imaju više dodira s loptom u pola sata na ulici nego u sat vremena na organiziranom treningu. Pa i Johan Cruijff rekao je da je igrač postao na ulici.

Koliko ćemo se u budućnosti moći oslanjati samo na talent?

– Neće biti dovoljan samo talent. Morat će postojati ozbiljna strategija… Klinci prije desete godine igraju previše utakmica. Bolje im je smanjiti broj utakmica i primjerice voditi ih na Sljeme dva sata.

Godinama ste jedan od ključnih ljudi Biotreninga, tvrtke koja se, između ostaloga, bavi i uravnoteženim sustavima treninga prilagođenim potrebama i današnjem životu.

– Bavimo se i medicinom životnih navika koja pomaže da ljudi budu zdraviji. Usput, educiramo liječnike obiteljske medicine što je najpravilnije vježbanje, prehrana, stres-menadžment za ublažavanje i prevenciju nekih bolesti. To je budućnost. Dakle, u našem programu ljudi koji imaju probleme mogu, uz nadzor liječnika, promijeniti svoje navike i biti zdraviji. Obiteljski liječnici koriste naše alate kako smanjiti probleme kod, primjerice, dijabetesa, hipertenzije ili pretilosti… – zaključio je Luka Milanović. 

Preuzeto sa: Večernji list

Pratite nas

Poliklinika

Fitness

Kako do nas

Maksimirska 8 (Kvaternik Plaza)

Pronađite nas na karti

Fitness - radno vrijeme

pon-pet
subota
nedjelja

Poliklinika - radno vrijeme

pon-pet
08:00 - 20:00
subota
ne radimo
nedjelja
ne radimo

Javite nam se

Fitness
Poliklinika